Motociklistička utrka «OSLOBOĐENJE RIJEKE»

Motociklistička utrka «OSLOBOĐENJE RIJEKE»

0 821

MOTOCIKLISTIČKA UTRKA «OSLOBOĐENJE RIJEKE»

Višegodišnja aktivnost sportskih radnika Auto moto društva «Preluk», preteče Autokluba «Rijeka», 1961. godine bilježi jednu značajnu sportsku manifestaciju. Ulicama Rijeke povodom 16. godišnjice Dana oslobođenja 3. svibnja po prvi se puta priređuje velika međurepublička auto i moto utrka na stazi dugoj 1.150 metara. Agilne sportske radnike među kojima su bili: Milan Devčić, Slavko Matešić, Rudolf Fišer, Bogumil Ćiković, Aleks Šragalj, Leone Uliani, Svetozar Pjevac, Krešimir Boras, Ljubo Pavlović, Branko Skračić,   Zvonko Brezak, Mario Hladnik, Marko Markovina, Nikola Kunst i drugi u uspješnoj realizaciji nije spriječila niti kiša. Na utrci održanoj 30.travnja sudjelovalo je stotinu vozača iz Hrvatske i Slovenije. Među pobjednicima bio je i RINO RODICA, član AMD Preluk-Rijeka u klasi do 850 ccm sa automobilom «NSU”. Među motociklistima njegovi klupski kolege PAVLE MARŠANIĆ (175 ccm, Parilla) i VELJKO ŽIVČIĆ (600 ccm, BMW) osvojili su treća mjesta.

Već slijedeće godine, 1962. organizacija utrke «Oslobođenje Rijeke» seli se na kružnu «stazu» oko Trsata, dionicu dugu nešto više od 3.000 metara, jednu od najzahtjevnijih u to vrijeme u Jugoslaviji, a organizaciju potpisuje AMD «Rudolf Štiglić». Domaćini slave tri pobjede: MILUTIN ZAVIDIĆ (125 ccm, Ducati), BRANKO BEVANDA (više od 250 ccm, BMW) i VELJKO ŽIVČIĆ (automobili do 850 ccm, Fiat).

Sve do 1967. godine, od kada se trsatske utrke boduju i za Prvenstvo tadašnje Jugoslavije niz pobjeda bez prekida ostvaruje MILUTIN ZAVIDIĆ u klasi 175 ccm, a 1964. i 1965. godine priključuje mu se još jedan član AMD «Rudolf Štiglić» BRANKO BEVANDA u klasi 250 ccm, doprinoseći 1965. i ekipnoj pobjedi domaćina na svojoj stazi, a redovni su i rekorderi staze. Pobjedu 1967. bilježi još jedan «domaćin» PAOLO MARŠANIĆ u klasi 50 ccm.

Godine 1966. rukovodstvo utrke činili su: direktor Vladimir Zima, sekretar Ante Padovan, glavni kronometrist Bogomil Ćiković, starter – finišer Svetozar Pjevac, glavni liječnik   dr. Stevan Savčak. Odgovorne sudačke zadatke obavljali su među ostalima: Nevio Filčić, Branko Skračić, Ivo Smekal, Ante Orlić, Zlatko Kirinčić, Veljko Vukašin, Stipe Brala, Jerko Abramušić, Martin Posavec, Ante Gržinić, Đuro Matijević, Milivoj Gruičić, Mario Rupnik, Monas Simčić i Milivoj Klobučar.

Trsatska Utrka oslobođenja iz godine u godinu otvarala je motociklističku sezonu u tadašnjoj državi. Godine 1968. prvu pobjedu na «domaćoj» stazi ostvaruje u klasi 250 ccm kasnije najuspješniji jugoslavenski motociklist svih vremena član AMD «Rudolf Štiglić» MARIJAN KOSIĆ, ali i najavljuje novu eru stalnih dvoboja sa BRANKOM BEVANDOM. Već slijedeću godinu u «prestižnoj» klasi 250 ccm obojica zbog kvara odustaju usprkos vodstvima i rekordima staze. Bevanda ipak utješno pobjeđuje u klasi 175 ccm pred 25 tisuća ljubitelja moto utrka i iste godine osvaja naslov prvaka države.

Slijedeće dvije godine KOSIĆ u 175 ccm (Motomorini), a BEVANDA u 250 ccm (Yamaha) pobjeđuju na Trsatu, Bevanda obara rekorde staze, a obojica postaju u svojim klasama prvacima države. Ujedno svom AMD «Rudolf Štiglić» donose   ekipnu pobjedu na utrci 1971. godine. Te je godine na subotnjem treningu po kiši tragično stradao sarajevski motociklist   Avdo Alić.

Jedanaesta u nizu kružna moto utrka oko Trsata 23. travnja 1972. godine   pamtit će se po dvostrukoj pobjedi MARIJANA KOSIĆA u klasama 175 ccm i 250 ccm pred gotovo 30 tisuća gledatelja, te Kosićevim   apsolutnim rekordom staze u vremenu 1:23,2 minuta prosječnom brzinom 129,496 km/sat. Iste godine Kosić osvaja dvostruki naslov prvaka države. Međutim, na subotnjem treningu dogodila se teška nesreća, kojom je prigodom zbog nesmotrenog pretrčavanja staze jednog djeteta, među gledatelje uletio slovenski as Edvard Berden i sam potom doživotni invalid. Nastradalo je 12 gledatelja.

Bila je to tako posljednja motociklistička «Utrka   oslobođenja» na voljenoj i zahtjevnoj stazi oko riječkog Trsata u organizaciji Auto moto društva «Rudolf Štiglić». Ugasila se jedna lijepa tradicija.

Piše: Miroslav Krpan