30. Buzetski dani – Hrvatski praznik automobilizma 30. Buzetski dani – Hrvatski praznik automobilizma

Pred nama je jubilarno izdanje najstarije, ali i najcjenjenije hrvatske automobilističke manifestacije na brdskim stazama. Ovog vikenda od 16. do 18. rujna održava se hrvatski «praznik automobilizma» „30. Buzetski dani 2011.“ u organizaciji domicilnog Auto moto kluba „Buzet“, a pod počasnim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske dr.sc. Ive Josipovića. Na stazi Most – Peničići dugoj 5.001 metar očekuje se nastup čak 185 vozača iz 11 europskih zemalja. Utrka se devetu godinu za redom boduje za Prvenstvo Europe na brdskim stazama i posljednja je 12. ovogodišnja na kojoj će se još uvijek odlučivati o nekim značajnim pozicijama u okviru bodovanja prvenstva „Starog kontinenta“.

Prva je utrka u Buzetu, na nešto kraćoj stazi Most – Sv.Sveti dugoj 4.209 metara održana 5. rujna 1982. i od tada traje manifestacija koja je već odavno prerasla isključivo sportske okvire. Postala je prepoznatljivi simbol grada Buzeta kojeg se poznaje i kao grad tartufa, piva, ali i automobilizma, prvenstveno zahvaljujući vrhunskoj organizaciji buzetskih autoklubova i rezultatima vozača svih generacija.

Prijavljeni su svi najbolji vozači Europe, među kojima su i dvojica već sigurnih ovogodišnjih prvaka – u kategoriji I turističkih automobila Slovenac Aleš Prek (Mitsubishi Lancer EVO IX) i u kategoriji II (formule i prototipovi) Talijan Simone Faggioli (Osella FA30). Poslije devet godina stiže i aktualni rekorder sadašnje dionice staze Talijan Denny Zardo. Uz stazu, bolje rečeno uz svoja dva sina Patrika i Alexandera u Buzet nakon niza godina dolazi i rekorder kraće dionice iz 1987. godine Nijemac slovenskog porijekla Jozef Zajelšnik.

Jubilarno okupljanje automobilista bogato je nizom zanimljivih nadmetanja. Najbrojniji su hrvatski automobilisti, njih 113 iz čak 27 klubova. Boje istarskih klubova brani 36 vozača među kojima čak 19 Buzećana, dok će se u okviru Regije Zapad HAKS-a (Istra, Kvarner i Gorski kotar) nadmetati u dvije zasebne bodovne vožnje 70 automobilista. Zastupljena je 31 svjetska marka automobila a impozantan je i nastup rekordnog broja formula i prototipova – 25. Od deset prvoplasiranih vozača kategorije II devet ih stiže u Buzet. Očekuje se veliki hrvatski dvoboj u formulama Nike Pulića i Dina Butorca, a jedini sudionik svih 30 buzetskih utrka pulski vozač, legenda hrvatskog automobilizma Mario Delmoro nastupom u nedjelju oprostiti od aktivnog sportskog auto sporta.

Organizatori su se pobrinuli za trodnevni automobilistički spektakl sa nizom pratećih programa. U petak od 12 do 17 sati kod Buzetske pivovare odvijati će se tehnički prijam i verifikacija vozača čija su vozila u dva parka – uz BUP i uz Cimos na Mostu. U 20 sati tradicionalna je Noć automobilista od koje se puna tri desetljeća uoči svake dosadašnje utrke nikad nije odustalo. Subotnji dan rezerviran je za dva službena treninga. Prvi od 10, a drugi od 14 sati. Ljubiteljima brzina, ali i zabave organiziraju se posebne večeri u šatoru „Mašimove škuje“ nadomak prilaza startu u petak i subotu večer. Dionica prometnice od Mosta – Sv.Sveti – Peničići sa prilaznim cestama biti će zatvorena za javni promet u subotu od 8 do 18 sati i nedjelju od 7,30 do 18 sati.

Jubilarnim „30.Buzetskim danima“ zaključiti će se višetjedno obilježavanje bbrojnih svečanosti priređenih povodom Dana Grada Buzeta.

Ponovo će u «Grad tartufa» pohrliti svite ljubitelja brzina, europskih automobilističkih asova, a «30. Buzetske dane 2011.» uveličati će očekivanih 185 vozača iz Hrvatske, Slovenije, Češke, Italije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Švicarske, Mađarske, Luksemburga, Francuske i Srbije. Impresionira podatak da su prijavljeni gotovo svi najbolji europski i hrvatski vozači, a posebno najavljeni nastup rekordnih 25 bolida formula i prototipova.

U Buzetu, malom istarskom gradiću, prvih dana rujna prije tri desetljeća počela se pisati svojevrsna oktanska povijest ovih naših prostora.

Entuzijasti, zaljubljenici brzina, fanovi automobilizma osmislili su i pripremili za tadašnje okvire malu sportsku priredbu, utrku državnog prvenstva, jednu od sličnih kakve su se do tada odvijale na Avali, Lovćenu, Pohorju, u nekim dalekim krajevima koje je pohodila i rezultatski „poharala“ veličanstvena četvorka buzetskog automobilizma. Upravo je posjet utrci na Pohorju nadomak Mariboru bila pokretačka snaga zaljubljenicima auto sporta da u Buzetu ostvare nešto slično. Od ideje do stvarnosti trebalo je malo, jako malo. Dobili su pomoć ma gotovo svakog žitelja Buzeta. Dočekali su dolazak najboljih, tada jugoslavenskih vozača, u njihov mali gradić, prihvatili ih i ugostili tog prvog vikenda 4. i 5. rujna 1982. godine u Buzetu. Živio se automobilizam! A pred nama je jubilej vrijedan pažnje. Trideseti. Stariji, ozbiljniji, realniji, ali još uvijek s Buzetom živimo automobiliza

Svih ovih 30 godina za nama početkom rujna u pitoresktnom istarskom gradiću Buzetu osjeti se nešto „divlje u zraku“. Nagovještaj je to nečeg izuzetno važnog, značajnog, veličanstvenog. Počne odbrojavanje dana, a malo zatim i sati. Oktanskim zanesenjacima ovoga podneblja posebnost je okupljanje europskih automobilističkih asova na već legendarnoj buzetskoj brdskoj stazi. Ime je dobila po skromnoj mjesnoj svetkovini koja je proteklog desetljeća izrasla u višetjednu manifestaciju upotpunjenu i ekskluzivnim programima poput „Petkotine“, „Subotine po starinski“ koja je proteklog vikenda oplemenila Buzet izuzetnim programom uz premijerni domaći noćni laser spektakl.

USPJEŠNOST I TRADICIJA

Auto moto klub «Buzet» ima svoju dugu i bogatu tradiciju postojanja. Zanesenjaštvo entuzijasta u automobilistički sport u Buzetu je desetljećima bio prisutan i bez obzira na generacije koje su se mijenjale živio je i danas duboko suživio sa žiteljima mjesta i područja Grada Buzeta. Povijest je pisala i ostaje upamćeno djelo i sportski rezultati generacija automobilista koji su ime i slavu svog Kluba i svog nekada malog mjesta Buzet pronosili diljem Europe. I u toj Europi – sportskoj i automobilističkoj zlatnim je slovima ispisano ime Buzeta. Ime Buzeta zaslugom nemalog broja zanesenjaka i ljubitelja brzina koji su ili u Klubu ili i izvan njega doprinosili da sredina koja je iznjedrila niz sportskih automobilističkih imena poput Poropata, Nežića, Šverka, Baumana, Bošnjakovića, Vivode i u konačnici Bašića, ostane trajno upisana u povijesti automobilizma. Danas u povijesti hrvatskog automobilističkog sporta.

Zajednički sastanak Predsjedništva Auto moto kluba «Buzet» i Sportske komisije u listopadu 1981. godine – skup «iskustva i mladosti» kako ga nazvaše, svojevrsna je prekretnica i povijesni trenutak za iskorak naprijed. Odlučeno je da se prijavi organizacija brdske auto utrke na dijelu ceste Buzet – Cerovlje, dionici «Most – Sv. Sveti».

Povijesnim je tako postao 5. rujan 1982. godine kada su na Mostu zabrujali sportski automobili. Prijavljenih je bilo čak 105 vozača, a natjecanje se bodovalo za Prvenstvo tadašnje države. Rođena je brdska auto utrka „Buzetski dani“. Vozilo se na stazi «Most – Sv. Sveti» dugoj 4.209 metara. U «Zlatnu knjigu» prvim su se pobjednicima upisali: Branko Bašić (AMD Buzet) u klasi tada popularnih «fićeka» do 785 ccm, Milun Vesnić (ASK Jugoauto) u klasi 1150 ccm, Rajko Vlah (AMD Ina Rijeka) u klasi 1150 «grupa 2», te u najjačoj klasi preko 1150 ccm «grupa 2 i 4» Silvan Lulik (AK Donit Olimpija) čija je ekipa ujedno bila klupski pobjednik. Slovenac Lulik vozeći «Opel Kadett» ostvario je i najbolje vrijeme – prvi službeni rekord staze vozeći 2.57,51 minut prosječnom brzinom 85,360 km/sat.

UTRKA PRERASLA U EUROPSKU

Buzet i njegovi mještani žive za utrku. Utrku vole, o njoj i njenim junacima pričaju. Kada je o buzetskoj utrci riječ uvijek je prvo na pameti rekord staze. O rekordima se pričalo, imena se pamte. Nijemac slovenskog porijekla Jozef Zajelšnik formulom 2 «BMW» 1987. godine ostvario rekord staze u vremenu 2.12,47 minuta prosječnom brzinom 114,383 km/sat. Isti je ostao trajni spomen na dionicu dugu 4.209 metara. Poslije niza godinja i Zajelšnik je najavio posjet Buzetu ali kao mentor svoja dva sina koji voze prestižne bolide.

Kandidirajući za europsko prvenstvo 2000. godine staza je produljena na potrebnih 5.001 metar od Mosta do Peničići. Prvim je rekorderom bio Čeh Jiri Mičanek u vremenu 2:31,251 minuta. Utrka je u Prvenstvo „starog kontinenta“ upisana tek 2003. godine kada Talijan Denny Zardo vozeći prototip «Osella PA 20/S 3000 BMW» ostvaruje i dan danas aktualni rekord u vremenu 2.15,338 minuta prosjekom 133,03 km/sat. Poslije tih osam godina na buzetsku stazu stiže i Zardo.

Iz godine u godinu izmjenjivali su se slavljenici na najvišem tronu 2003. Denny Zardo (Italija), 2004. Andrea De Biasi (Italija), 2005. Simone Faggioli (Italija), 2006. Milan Svoboda (Češka), 2007. Fausto Bormolini (Italija), 2008. Lionel Regal (Francuska), 2009. Renzo Napione (Italija) i prošle Vaclav Janik ( Češka). Većina dosadašnjih pobjednika stiže slijedećeg vikenda u Buzet.

NOVI PRVACI EUROPE POTVRĐUJU KRUNE U BUZETU

Najzvučnije ime ovogodišnje buzetske utrke bez dvojbe je 33-godišnji talijanski vozač Simone Faggioli, koji je i ovogodišnju titulu prvaka Starog kontinenta u Kategoriji II osigurao prije završetka prvenstva. Od drugoplasiranog sunarodnjaka Adriana Zerle „bježi“ čak 44,5 boda, pa će tako zanimljiviji dvoboj biti za titulu viceprvaka gdje će se Zerli priključiti sunarodnjak Fausto Bormolini, još jedan od pobjednika buzetske utrke kojem su teorijske šanse za drugo mjesto udaljene 15,5 bodova. Zato od Faggiolia možemo očekivati već osam godina dugu želju – novi rekord. Neopterećen borbom za naslov, ako se poslože „sve kockice“ moglo bi biti slavlja u Buzetu. Rekordi su na ovoj utrci bili i ostaju svojevrsni izazov, nešto specifično, željeno, očekivano i – ostvarivano.

Faggioli u Buzet dolazi sa prestižnim prototipom „Osella FA 30“. Riječ je o bolidu sa 3000 ccm³, teškom tek 550 kilograma i sa 500 konjskih snaga. Faggioli je u Buzetu nastupao i 2005. godine, kada je na kišnoj stazi pobijedio s vremenom od 2.39,815 minuta.

Poznat je i ovogodišnji europski prvak Kategorije I turističkih automobila. Stiže nam iz susjedne Slovenije – Aleš Prek koji je upravo u Buzetu vozio svoju prvu utrku europskog prvenstva, a ove superiorno osvojio i prije posljednjeg ogleda sezone prestižni naslov u „Mitsubishi Lanceru EVO IX“.

Uz bodovanje za FIA – Prvenstvo Europe brdskih auto utrka posebno se boduju povijesna vozila («historic») za europsko prvenstvo, potom Međunarodno regionalno prvenstvo Hrvatske za sportska i povijesna vozila, Prvenstvo Hrvatske, te Otvoreno prvenstvo Slovenije i Kup AŠ 2005. K tome svaka od vožnji boduje se i za Prvenstvo Regije Zapad HAKS-a ( Istra, Kvarner i Gorski kotar).

Nastupiti u Buzetu na hrvatskom „prazniku automobilizma“ znak je prestiža. Doživjeti tri dana sreće i zadovoljstva, dan i noć biti „in“ u oktanskom svijetu, vozačka je sreća do prije koju godinu spustiti se uz bakljadu kroz Komušnicu ( prošle godine policija nije dozvolila uljuđeno slavlje automobilizma – jedinstvenom bakljadom!?), osjetiti navijačku atmosferu kakve nema na svijetu. Pamtljiv će generacijama ostati oproštajni nastup Splićanina Branka Krstulovića, hrvatske automobilističke legende koji 2008. nije mogao suzdržati suze radosnice. Prizor je to koji je „obišao“ Europu. To je Buzet. Jedan jedini. Jedinstveni!

I ova će godina imati svog junaka. Jedini vozač koji će 18. rujna upisati svoj 30. jubilarni nastup u nizu na buzetskoj utrci je legenda istarskog i hrvatskog automobilizma – Puljanin Mario Delmoro. Na ovoj će se utrci i oprostiti od aktivnog bavljenja automobilizmom koje traje gotovo više od četiri desetljeća.

Buzetska utrka izuzetno je važna i za domaće automobiliste. Biti će ih više od stotinu što u ovim godinama recesije predstavlja za naše ovogodišnje prvenstvo raritet. U domaćoj Kategoriji II upravo bolji rezultat i pobjeda u Buzetu može biti presudna u dvoboju najtrofejnijeg hrvatskog automobiliste Nike Pulića (Dubrovnik racing) koji u formulama napada treći uzastopni naslov državnog prvaka očekujući još jedan u nizu Zlatnih trofeja HAKS-a. Samo dva boda zaostaje novi hrvatski brdski idol dvostruko mlađi Riječanin Dino Butorac (Matulji racing). Svaki od njih upravo u Buzetu imati će svoje navijače, svoje fanove, a nemali ih je broj. Među kategorijom turističkih automobila poslije pobjede na sljemenskoj stazi prije deset dana koja mu je

dala novu nadu u obrani naslova prvaka još jedan mladi riječki as napada titulu – Siniša Krainc, član AK Klek Ogulin. Za vrat mu „puše“ ove sezone konstantan „vječiti“ drugi – sakupljač bodova vrijednih naslova zagrebački mladić Dejan Dimitrijević. (Dubrava).

PRIZNANJE PREDSJEDNIKA REPUBLIKE

Počasni pokrovitelj i ovogodišnje buzetske manifestacije Predsjednik Republike Hrvatske dr.sc. Ivo Josipović nastavljajući tako tradiciju svog prethodnika što je svojevrsno priznanje organizatorima i domaćinima zasigurno najznačajnije hrvatske automobilističke priredbe.

Puno entuzijazma, ljubavi, volje, htijenja, upornosti i vremena , mnogi su uložili u uspjeh manifestacije. Organizacijski odbor utrke čine Damir Rupena (predsjednik), mr. Valter Flego (dopredsjednik) te članovi: Branko Bašić, Marinko Krbavčić, Valmer Brenko, Ida Bašić i Siniša Žulić. Direktorsku funkciju u kontinuitetu od 1995. obavlja Branko Bašić, prvi pobjednik prve buzetske utrke 1982. i nekada legenda sa staza bilježeći ove godine 17 utrka na najodgovornijoj funkciji čime je svojevrsni hrvatski rekorder. Osim što je prvi pobjednik prve buzetske utrke četiri je puta pobjeđivao u bodovanju prvenstva Jugoslavije, a čak 14 u konkurenciji Prvenstva Hrvatske. Jedan od prvih Bašićević suradnika je i Marinko Krbavčić u funkciji tajnika koju obavlja već 21. puta.

Buzetski „Praznik automobilizma“ daleko je više od pukog sportskog nadmetanja, turistički i gospodarski respektabilan „event“ kojem se posvećuje dužna pažnja, uz prije desetak i više godina proglašeni status Buzeta „Gradom tartufa“ svojevrstan brend ovog istarskog gradića.

I ove nedjelje na dionici prometnice od Buzeta prema Cerovlju, što jednom godišnje na dijelu od „Mosta“ do „Peničići“ koji je već poodavno ušao u legendu, posluži za automobilističku stazu, mjesto nadmetanja najboljih europskih vozača, „pilota“ vrhunskih bolida, mjesto odluke prvaka „starog kontinenta“ buzetska će utrka biti u elitnom „klubu 12“ zemalja i gradova koji imaju čast i obvezu biti domaćinima prvenstva Europe na brdskim stazama. Buzetska je utrka nešto nezaboravno, ne samo događanjima i nadmetanjima na stazi gdje se sa tisućinkama sekundi „bore“ vozači, već iz godine u godinu sve većem broju ovisnika dolaska i stalnog povratka upravo u Buzet gdje se „živi automobilizam“.

Mnoge su „ oktanske priče“ ispričane među ljubiteljima brzina, automobila, oktana, rekorda, mirisa benzina, ali u konkretnom slučaju i mirisa tartufa, domaće rakije i piva, svega onoga što obilježava ovo događanje.

Međutim, „in“ je biti posjetiteljem, gledateljem, navijačem u Buzetu. Već je znana zona Komuščice, najuzbudljivijeg zavoja hrvatskog automobilizma u kojoj se okuplja u pravom smislu riječi najvatrenija publika oktanskih zbivanja „starog kontinenta“. Veličanstvenije publike u oktanskim događanjima nema do buzetske. Upravo je publika dio spektakla.

Zabrujati će ponovo motori sportskih vozila starog kontinenta ispred legendarne i kultne Gostionice (danas Konobe) «Most» Klaudija Marinca i njegove obitelji. 30. puta Buzet – «TOP grad» – grad Tartufa, Oktana i Piva s ushićenjem dočekuje svoj PRAZNIK AUTOMOBILIZMA, ponos Hrvatskog auto i karting saveza, jedinstven u nas i u svijetu. Trideset je to svjećica u kruni hrvatskog automobilizma.

Miroslav Krpan